destinu turisticu
GUA HITU VENILALE SAI HANESAN
FATIN DESTINO TURISTICO ,HISTORICO

NARAN :
Natalino
Herson Pereira Maher
TURMA:
Turismo 2
ESCOLA SECUNDÁRIA TECNICA
VOCASIONAL SOSO MALIANA
<ESTV>
ANO 2019
PREFÍCIU
Agradese no obrigadu wa’in tebes ba Aman
Maromak bele buat hotu , ba grasa no domin tomak nebe ami simu husi ita boot,
espesialmente grasa tulun na’in Dom matenek nian , ne’ebe akompaña no lidera
tiha ona hau. Husi ita -boot nia prezensa iha hau leet , hau bele alkansa
hau-nia objektivu servisu nian ho di’ak no susesu , tuir tempu ne’ebe determina
ona husi ami-nia professor . Ho orguilu boot hau mos la haluha agradese no
obrigadu wa’in ba ita-nia professor ne’ebe hanorin materia operacao e tecnica
do turismo.
Agradese mos ba kolega sira ne’ebe suporta
liafuan ituan no ideia hodi termina
servisu ne’e ho di’ak . Liu husi servisu ida ne’e bele ajuda no aumenta hau-nia
kapasidade ho koinesimentu atu aprende no kuinese di’ak liu tan kona-ba fatin
turismo iha timor-leste, liu-liu iha area dezenvovimentu oinsa ami bele atinzi
ano deskobre siensia foun kona-ba destino
turistico nian.
INDICÉ
PREFICIU……………………………………………………………………………………..i
INDICE………………………….……………………………………………………………..ii
CAPITULO
I
1.1.Introdusaun…………………………………..………..……………………….…………..1
1.2.Formula
ba problema sira…………………………...……….…………….…….………..1
1.3.Objetivu……………………………………..……………..……………………….….……1
1.4.
vantajem e desvantajem…………………………………………………………..………1
CAPITULO
II TEORIA
2.1.
Herodotus Aman ba
Istória ………………………………………………………..…….1
CAPITULO
III DISCUSAUN
3.1.
difinisaun ekoturizmu………………..……………………………………………..….…..1
3.2.
objetivu hosi
planejamento dezenvolvimentu ne ' e bá nu ' udar ekoturizmu ………..1
CAPITULO
IIII ENCERAMENTU
4.1.conclusaun……………………………………………….………………………………….1
REFERENCIA……………..………...……………………….…………………..….………..1
CAPÍTULO I
1.1.introdusaun
Venilale__(uluk Vila
Viçosa) ne ' ebé lokaliza iha sidade ida besik husi 30km husi súl Baucau.
Sub-distritu Venilale distritu Baucau, Timor-Leste. Subdistritu ne ' e iha
populasaun ida ne ' ebé besik ema 16000 no iha área ida 151,37 km. Ne ' e
kompostu husi suku 8 ne ' e (aldeia): Bado-Ho ', Baha Mori, Fatúlia, Uailaha,
Olai Uai a sexu iha Uatu Haco, Ana Ico, Ana Ulo. Lia lokál orál inklui Midiki,
Makasae no Tetun. Lian portugés, Lian Inglés no Indonézia mak orál ba ema iha
área oin-oin. Venilale sai nu ' udar destinu ida ne ' ebé popular, maibe iha
era ukun portugés, ne ' e depoisdé hatene proposta ne ' ebe ki ' ik liu, nia
rikusoin naturál temperaturas hanesan bee manas no ponte naturais no
impresionante Eskola reinu Venilale... no oras ne ' e, subdistritu Venilale ne
' ebé potensiál turístiku nian. Iha venilale turizmu ne ' e cavernas ida iha
aldeia pilha, ha ʼ u ha ʼ u fihir ba futuru nasaun ne ' e iha segunda gerra, ha
ʼ u aponto ba halo fatin ba sira ferramenta papel nasaun ne ' e no oras ne ' e
atração turista ida ne ' ebé iha panaroma bonito. ho vastidaun de 100m Iha rate
ne ' e mós atu hakerek ona iha nasaun ne ' e.
1.2.
Formula ba Problema sira
·
Saida maka ekoturizmu?
·
Tipo objetivu hosi planejamento
dezenvolvimentu ne ' e bá nu ' udar ekoturizmu?
·
Prinsípiu no Kritériu ba Planejamento no
dezenvolvimentu maka saida-saida?
1.3.
objetivu
·
Objetivu husi servisu ne ' e halo objeto
turístiku ambientál correto temi kona-ba ekoturizmu.
1.4.vantajem
no desvantajem
a.vantajem
·
Impaktu positivu inklui hasa ' e fonte
aluga no estranjeiru sira, hodi garante deviza oportunidade ba empregu no
negósiu nian, hodi insentiva dezenvolvimentu negósiu ne ' ebé foun, no hein
katak aumentem ba populasaun públika/turizmu kona-ba konserva rekursu naturál
sira. Impaktu pozitivu ne ' e presiza klarumente.
b.desvantajem
·
Impaktu negativu inklui nian ka
interrompe sira-ne ' e (erosaun no vandalizmu) no dezigualdade sosiál nian ne '
ebe. Impaktu negativu ne ' e persiza atu bolu atensaun, no tenke regula hamutuk
entre parte sira ne ' ebé envolve.
·
Esforsu sira presiza hetan promosaun
dezenvolvidu liu mídias oin-oin hosi ajénsia sentrál, rejionál no privada sira.
CAPÍTULO II TEORIA
2.1. Herodotus Aman
ba Istória
Herodotus, ne ' ebé
hatene istória primeiru mundu ne ' e, ne ' ebé simu sidadaun Gregu Father History The of ne ' e: ka Aman Istória
Kona-Ba nia. Tuir Herodotus istória la sai barak iha parte ne ' e nia oin,
maibe duni ho objetivu atu book an hanesan lista kabuar ne ' ebé aas tun tambe
deit ho ema nia situasaun.
Istória (grego nian
antigu ἱστορία, transl.: historía, ne ' e signifika "peskiza",
"koñesimentu advindo investigasaun") ne ' e tenke estuda umanu ne ' e
siénsia no nia asaun iha tempu no espasu concomitantemente ba análize prosesu no
eventu ne ' ebé akontese iha tempu uluk. Liafuan "Istória" mós
informasaun hotu-hotu bele sai hensan biban kotuk arquivada lian hotu-hotu husi
mundu tomak, liuhusi rejistu istóriku ne ' e.
Liafuan istória iha
sira-nia leet iha investigasaun Heródoto; iha grego antigu ne ' e, termu
"Istória" Ἱστορίαι (Historíai). Maske nune ' e, sei Tucídides
primeiru atu aplika métodu krítiku, hanesan cross dadus no uza fonte oin-oin ne
' ebé diferente. Estudu ne ' e istóriku ne ' e hahú bainhira sai umanu kona-ba
elementu sira-nia ezisténsia ba realizasaun ba sira-nia bei ʼ ala sira. Estudu
ida ne ' e, pontu de vista europeu nian, tamba iha períodu boot rua:
Pré-Istória no Istória ne ' e.
CAPITULO III
DISCUSAUN
3.1.difinisaun
ekoturizmu
Konseitu
ekoturizmu ne ' e bele define nu ' udar konseitu ida ba dezenvolvimentu
sustentável turizmu ne ' ebé atu suporta esforsu sira ba konservasaun ambientál
(meiu-ambiente no kultura) no hasa ' e partisipasaun komunidade nian iha
jestaun, hodi fó benefísiu ne ' ebé econômicos ba komunidade lokál. husik iha
matadalan kona-ba jestaun, ekoturizmu ne ' e bele define nu ' udar
implementasaun atividade turístika responsável sira iha fatin naturál no/ka
área sira ne ' e halo bazeia ba regras hotu-hotu ne ' ebé sustentável apóiam
naturál no esforsu sira konservasaun ambientál (naturál no kulturál) no sei
moris. komunidade lokál.
Elementu
plus plus mak ceptivos, responsabilidade no kompromisu ho sustentabilidade
ambiental no hadi ' a moris komunidade lokal sira hosi: preokupasaun ho
meiu-ambiente ne ' e sei hetan estragu aat liu tan ba dezenvolvimentu
explorador rekursu naturál sira. Ba suposição katak turizmu ezije ambiente ida
ne ' ebé di ' ak no saudável.
Prezervasaun
ambiente ne ' e la posível lahó partisipasaun ativa iha komunidade lokál.
Partisipasaun husi komunidade lokál surgirá karik bele halo atu hetan benefísiu
ne ' ebé econômicos ambiente sustentável.
Prezensa
turista (liu-liu ekoturizmu) iha fatin ne ' e sei sai naturais oferese
oportunidade ida ba fatin hodi hetan osan aluga nian no alternativa, moradores
e porteiros turístiku sira, gia hirak ne, hodi loke homestays, ecotourism
cabanas (ecolodge), warungs no negósiu sira seluk ne ' ebé relasiona ba
ekoturizmu, atu nune ' e bele hadi ' a ninia moris ka hadi ' a kualidade moris
hosi rezidente lokal sira, material hanesan, tuir kultura no espiritualmente
intelectualmente.
Nosaun
kona-ba ekoturizmu baze komunitária (ekoturizmu baze komunitária) ne ' e
negósiu ne ' e ba ekoturizmu ne ' e propriedade, gerenciado maibe husi
komunidade lokál. Komunidade sira kaer papél ativu iha atividade
dezenvolvimentu ekoturizmu husi planejamento, implementasaun, monitoramento no
avaliasaun. Rezultadu husi atividade ekoturizmu mak aproveita ba komunidade
lokál tuir posibilidade ne ' e. Tan ne ʼ e, iha kazu ida-ne ' e, komunidade
sira iha autoridade ne ' ebé sufisiente atu kontrola atividade ekoturizmu.
Determinasaun
ba Ekoturizmu vizaun iha leten ne ' e ne ' ebé bazeia iha elementu prinsipál
oin-oin:
ekoturizmu
ne ' e depende ba kualidade rekursu naturais, patrimônio istóriku no kultural
Envolvimentu komunidade nian.
Ba ekoturizmu aumenta iha konxiénsia no
valorizasaun natureza, valór istóriku no kultural.
Kresimentu merkadu ekoturizmu iha nivel
internasionál no nasionál.
Ba ekoturizmu nu ' udar meiu atu hala ' o
ekonomia sustentável ne ' e.
3.2. objetivu hosi planejamento dezenvolvimentu ne '
e bá nu ' udar ekoturizmu
Hala
' o jestaun ne ' ebé responsável turizmu nian, ne ' ebé fó apoiu ba
prezervasaun meiu naturál, patrimônio istóriku no kulturál;
Hasa
' e partisipasaun husi komunidade no fó benefísiu econômicos ba komunidade
lokál nian;
Sai
modelu ida-ne ' e ba empreza turístiku sira seluk, liu husi implementasaun
regra ekoturizmu.
3.3. Prinsípiu no
Kritériu ba Planejamento no dezenvolvimentu
1. Iha
preokupasaun ne ' e, responsabilidade no kompromisu ba prezervasaun meiu
ambiente naturál no kulturál, hodi implementa prinsípiu sira negósiu nian sira
iha responsabilidade no ekonomia ne ' ebé sustentável.
2. Dezenvolvimentu tenke tuir prinsípiu
ecológicos no ho baze ba deliberasaun no konsensu ba komunidade lokál.
3. Fó benefísiu
ba komunidade lokál.
4. Ne ' E mak sensitivu-liu no respeita valór
sósiu-kulturál no tradisaun husi komunidade relijioza sira.
5. Fo atensaun
ba akordu ne ' e, regulamentu ne ' e, lejislasaun ne ' e, iha nível nasionál no
internasionál.
CAPÍTULO IIII ENCERAMENTU
3.1.Konkluzaun
Timor
buat ida nebe mak ema ida ne ' ebé iha destinu oin-oin ne ' ebé aas tebes ne '
ebé mak hun ba forsa ' ós baibain ne ' ebé nakonu, di ' ak iha rai-maran, anin
no mós iha bee. Potensi hotu ne e iha ne
' ebé boot tebes ba destinu turizticu, liuliu turizmu ' ós baibain.
Potensia
Objetivu no forsa dada turizmu natureza (OFDTN) ne ' ebé barak liu fali timor
leste, no entre seluk nian husi destinu oin-oin, qualidade original tradisional
cultura, no buat kmanek hotu natureza baibain, problema natureza baibain, lakon
istória/cultura ne ' ebé imi aprende forsa atu comunidade moris ho dame. Buat
hotu potensia OFDTN ne ' e iha bee-matan hanesan forsa ekonomia ne ' ebé
folin-boot nia leten no mós hanesan média moral no selesaun haleu.
Ona
buat ne ' e nia leten mak to liu husi prosessu no esforsu ne ' ebé laran-loos no
di ' ak sektoral hare hakat natureza, no ne ' ebé liga ho buat ne ' ebé ass turizmu
natureza baibain, por ezemplu, la ' o ekoturizmu biro governu sira, área, haleu
moris, no luan ba comunidade. Iha ass buat ne ' ebé turizmu natureza baibain
hetan presiza positifivu no presiza negatifivu, di ' ak iha problema ekonomi,
sosial, no haleu mate.
Presiza
positifivu nia seluk nia leet no aumenta tan ninia rikusoin ne ' ebé mak hun ba
devisaun nasaun, fó oportunidade serbisu no negósiu dudu haleu negósiu
negósiu-foun, no sira-nia esperansa iha kbiit atu husik hanoin
comunidade/turisticu kona-ba bee-matan konservasaun forsa natureza baibain.
Presiza positifivu ne ' e presiza hateten.
Ba
ema seluk nia leet presiza negatifivu nia book OFDTN (erosi no vandalisme), no
hamosu mahein sosial. Presiza negatifivu ne ' e presiza hetan glória no ho
sira-nia leet atu hanesan kontinua fali hamutuk ho nia.
Sira-nia
haka ' as promosaun presiza haka ' as aas ferik liu ona liuhusi instansaun
fatin oioin média, área ka eskola.
Komentar
Posting Komentar