destinu turisticu

GUA HITU VENILALE SAI HANESAN FATIN DESTINO TURISTICO ,HISTORICO
Description: D:\Logo\Edukasaun.jpg

NARAN :
               Natalino Herson Pereira Maher
TURMA:
                Turismo 2
ESCOLA SECUNDÁRIA TECNICA VOCASIONAL SOSO MALIANA
<ESTV>
ANO 2019



PREFÍCIU
     Agradese no obrigadu wa’in tebes ba Aman Maromak bele buat hotu , ba grasa no domin tomak nebe ami simu husi ita boot, espesialmente grasa tulun na’in Dom matenek nian , ne’ebe akompaña no lidera tiha ona hau. Husi ita -boot nia prezensa iha hau leet , hau bele alkansa hau-nia objektivu servisu nian ho di’ak no susesu , tuir tempu ne’ebe determina ona husi ami-nia professor . Ho orguilu boot hau mos la haluha agradese no obrigadu wa’in ba ita-nia professor ne’ebe hanorin materia operacao e tecnica do turismo. 
     Agradese mos ba kolega sira ne’ebe suporta liafuan ituan no ideia  hodi termina servisu ne’e ho di’ak . Liu husi servisu ida ne’e bele ajuda no aumenta hau-nia kapasidade ho koinesimentu atu aprende no kuinese di’ak liu tan kona-ba fatin turismo iha timor-leste, liu-liu iha area dezenvovimentu oinsa ami bele atinzi ano deskobre siensia foun kona-ba destino  turistico nian.














INDICÉ

PREFICIU……………………………………………………………………………………..i
INDICE………………………….……………………………………………………………..ii
CAPITULO I
1.1.Introdusaun…………………………………..………..……………………….…………..1
1.2.Formula ba problema sira…………………………...……….…………….…….………..1
1.3.Objetivu……………………………………..……………..……………………….….……1
1.4. vantajem e desvantajem…………………………………………………………..………1
CAPITULO II TEORIA
2.1. Herodotus Aman ba Istória ………………………………………………………..…….1
CAPITULO III DISCUSAUN
3.1. difinisaun ekoturizmu………………..……………………………………………..….…..1
3.2. objetivu hosi planejamento dezenvolvimentu ne ' e bá nu ' udar ekoturizmu ………..1
3.3.. Prinsípiu no Kritériu ba Planejamento no dezenvolvimentu ……………….destinuturistico…..1                                                              
CAPITULO IIII ENCERAMENTU
4.1.conclusaun……………………………………………….………………………………….1
REFERENCIA……………..………...……………………….…………………..….………..1





CAPÍTULO I

1.1.introdusaun
Venilale__(uluk Vila Viçosa) ne ' ebé lokaliza iha sidade ida besik husi 30km husi súl Baucau. Sub-distritu Venilale distritu Baucau, Timor-Leste. Subdistritu ne ' e iha populasaun ida ne ' ebé besik ema 16000 no iha área ida 151,37 km. Ne ' e kompostu husi suku 8 ne ' e (aldeia): Bado-Ho ', Baha Mori, Fatúlia, Uailaha, Olai Uai a sexu iha Uatu Haco, Ana Ico, Ana Ulo. Lia lokál orál inklui Midiki, Makasae no Tetun. Lian portugés, Lian Inglés no Indonézia mak orál ba ema iha área oin-oin. Venilale sai nu ' udar destinu ida ne ' ebé popular, maibe iha era ukun portugés, ne ' e depoisdé hatene proposta ne ' ebe ki ' ik liu, nia rikusoin naturál temperaturas hanesan bee manas no ponte naturais no impresionante Eskola reinu Venilale... no oras ne ' e, subdistritu Venilale ne ' ebé potensiál turístiku nian. Iha venilale turizmu ne ' e cavernas ida iha aldeia pilha, ha ʼ u ha ʼ u fihir ba futuru nasaun ne ' e iha segunda gerra, ha ʼ u aponto ba halo fatin ba sira ferramenta papel nasaun ne ' e no oras ne ' e atração turista ida ne ' ebé iha panaroma bonito. ho vastidaun de 100m Iha rate ne ' e mós atu hakerek ona iha nasaun ne ' e.

1.2. Formula ba Problema sira
·         Saida maka ekoturizmu?
·         Tipo objetivu hosi planejamento dezenvolvimentu ne ' e bá nu ' udar ekoturizmu?
·         Prinsípiu no Kritériu ba Planejamento no dezenvolvimentu maka saida-saida?

1.3. objetivu
·         Objetivu husi servisu ne ' e halo objeto turístiku ambientál correto temi kona-ba ekoturizmu.

1.4.vantajem no desvantajem
a.vantajem
·         Impaktu positivu inklui hasa ' e fonte aluga no estranjeiru sira, hodi garante deviza oportunidade ba empregu no negósiu nian, hodi insentiva dezenvolvimentu negósiu ne ' ebé foun, no hein katak aumentem ba populasaun públika/turizmu kona-ba konserva rekursu naturál sira. Impaktu pozitivu ne ' e presiza klarumente.
b.desvantajem
·         Impaktu negativu inklui nian ka interrompe sira-ne ' e (erosaun no vandalizmu) no dezigualdade sosiál nian ne ' ebe. Impaktu negativu ne ' e persiza atu bolu atensaun, no tenke regula hamutuk entre parte sira ne ' ebé envolve.
·         Esforsu sira presiza hetan promosaun dezenvolvidu liu mídias oin-oin hosi ajénsia sentrál, rejionál no privada sira.


















CAPÍTULO II TEORIA
2.1. Herodotus Aman ba Istória
Herodotus, ne ' ebé hatene istória primeiru mundu ne ' e, ne ' ebé simu sidadaun Gregu  Father History The of ne ' e: ka Aman Istória Kona-Ba nia. Tuir Herodotus istória la sai barak iha parte ne ' e nia oin, maibe duni ho objetivu atu book an hanesan lista kabuar ne ' ebé aas tun tambe deit ho ema nia situasaun.
Istória (grego nian antigu ἱστορία, transl.: historía, ne ' e signifika "peskiza", "koñesimentu advindo investigasaun") ne ' e tenke estuda umanu ne ' e siénsia no nia asaun iha tempu no espasu concomitantemente ba análize prosesu no eventu ne ' ebé akontese iha tempu uluk. Liafuan "Istória" mós informasaun hotu-hotu bele sai hensan biban kotuk arquivada lian hotu-hotu husi mundu tomak, liuhusi rejistu istóriku ne ' e.
Liafuan istória iha sira-nia leet iha investigasaun Heródoto; iha grego antigu ne ' e, termu "Istória" Ἱστορίαι (Historíai). Maske nune ' e, sei Tucídides primeiru atu aplika métodu krítiku, hanesan cross dadus no uza fonte oin-oin ne ' ebé diferente. Estudu ne ' e istóriku ne ' e hahú bainhira sai umanu kona-ba elementu sira-nia ezisténsia ba realizasaun ba sira-nia bei ʼ ala sira. Estudu ida ne ' e, pontu de vista europeu nian, tamba iha períodu boot rua: Pré-Istória no Istória ne ' e.













CAPITULO III DISCUSAUN

3.1.difinisaun ekoturizmu

Konseitu ekoturizmu ne ' e bele define nu ' udar konseitu ida ba dezenvolvimentu sustentável turizmu ne ' ebé atu suporta esforsu sira ba konservasaun ambientál (meiu-ambiente no kultura) no hasa ' e partisipasaun komunidade nian iha jestaun, hodi fó benefísiu ne ' ebé econômicos ba komunidade lokál. husik iha matadalan kona-ba jestaun, ekoturizmu ne ' e bele define nu ' udar implementasaun atividade turístika responsável sira iha fatin naturál no/ka área sira ne ' e halo bazeia ba regras hotu-hotu ne ' ebé sustentável apóiam naturál no esforsu sira konservasaun ambientál (naturál no kulturál) no sei moris. komunidade lokál.

Elementu plus plus mak ceptivos, responsabilidade no kompromisu ho sustentabilidade ambiental no hadi ' a moris komunidade lokal sira hosi: preokupasaun ho meiu-ambiente ne ' e sei hetan estragu aat liu tan ba dezenvolvimentu explorador rekursu naturál sira. Ba suposição katak turizmu ezije ambiente ida ne ' ebé di ' ak no saudável.
Prezervasaun ambiente ne ' e la posível lahó partisipasaun ativa iha komunidade lokál. Partisipasaun husi komunidade lokál surgirá karik bele halo atu hetan benefísiu ne ' ebé econômicos ambiente sustentável.
Prezensa turista (liu-liu ekoturizmu) iha fatin ne ' e sei sai naturais oferese oportunidade ida ba fatin hodi hetan osan aluga nian no alternativa, moradores e porteiros turístiku sira, gia hirak ne, hodi loke homestays, ecotourism cabanas (ecolodge), warungs no negósiu sira seluk ne ' ebé relasiona ba ekoturizmu, atu nune ' e bele hadi ' a ninia moris ka hadi ' a kualidade moris hosi rezidente lokal sira, material hanesan, tuir kultura no espiritualmente intelectualmente.
Nosaun kona-ba ekoturizmu baze komunitária (ekoturizmu baze komunitária) ne ' e negósiu ne ' e ba ekoturizmu ne ' e propriedade, gerenciado maibe husi komunidade lokál. Komunidade sira kaer papél ativu iha atividade dezenvolvimentu ekoturizmu husi planejamento, implementasaun, monitoramento no avaliasaun. Rezultadu husi atividade ekoturizmu mak aproveita ba komunidade lokál tuir posibilidade ne ' e. Tan ne ʼ e, iha kazu ida-ne ' e, komunidade sira iha autoridade ne ' ebé sufisiente atu kontrola atividade ekoturizmu.
Determinasaun ba Ekoturizmu vizaun iha leten ne ' e ne ' ebé bazeia iha elementu prinsipál oin-oin:
ekoturizmu ne ' e depende ba kualidade rekursu naturais, patrimônio istóriku no kultural
 Envolvimentu komunidade nian.
 Ba ekoturizmu aumenta iha konxiénsia no valorizasaun natureza, valór istóriku no kultural.
 Kresimentu merkadu ekoturizmu iha nivel internasionál no nasionál.
 Ba ekoturizmu nu ' udar meiu atu hala ' o ekonomia sustentável ne ' e.

3.2. objetivu hosi planejamento dezenvolvimentu ne ' e bá nu ' udar ekoturizmu

Hala ' o jestaun ne ' ebé responsável turizmu nian, ne ' ebé fó apoiu ba prezervasaun meiu naturál, patrimônio istóriku no kulturál;
Hasa ' e partisipasaun husi komunidade no fó benefísiu econômicos ba komunidade lokál nian;
Sai modelu ida-ne ' e ba empreza turístiku sira seluk, liu husi implementasaun regra ekoturizmu.


3.3. Prinsípiu no Kritériu ba Planejamento no dezenvolvimentu

1. Iha preokupasaun ne ' e, responsabilidade no kompromisu ba prezervasaun meiu ambiente naturál no kulturál, hodi implementa prinsípiu sira negósiu nian sira iha responsabilidade no ekonomia ne ' ebé sustentável.
 2. Dezenvolvimentu tenke tuir prinsípiu ecológicos no ho baze ba deliberasaun no konsensu ba komunidade lokál.
3. Fó benefísiu ba komunidade lokál.
 4. Ne ' E mak sensitivu-liu no respeita valór sósiu-kulturál no tradisaun husi komunidade relijioza sira.
5. Fo atensaun ba akordu ne ' e, regulamentu ne ' e, lejislasaun ne ' e, iha nível nasionál no internasionál.





CAPÍTULO IIII ENCERAMENTU

3.1.Konkluzaun
Timor buat ida nebe mak ema ida ne ' ebé iha destinu oin-oin ne ' ebé aas tebes ne ' ebé mak hun ba forsa ' ós baibain ne ' ebé nakonu, di ' ak iha rai-maran, anin no mós iha bee. Potensi hotu ne e iha  ne ' ebé boot tebes ba destinu turizticu, liuliu turizmu ' ós baibain.
Potensia Objetivu no forsa dada turizmu natureza (OFDTN) ne ' ebé barak liu fali timor leste, no entre seluk nian husi destinu oin-oin, qualidade original tradisional cultura, no buat kmanek hotu natureza baibain, problema natureza baibain, lakon istória/cultura ne ' ebé imi aprende forsa atu comunidade moris ho dame. Buat hotu potensia OFDTN ne ' e iha bee-matan hanesan forsa ekonomia ne ' ebé folin-boot nia leten no mós hanesan média moral no selesaun haleu.
Ona buat ne ' e nia leten mak to liu husi prosessu no esforsu ne ' ebé laran-loos no di ' ak sektoral hare hakat natureza, no ne ' ebé liga ho buat ne ' ebé ass turizmu natureza baibain, por ezemplu, la ' o ekoturizmu biro governu sira, área, haleu moris, no luan ba comunidade. Iha ass buat ne ' ebé turizmu natureza baibain hetan presiza positifivu no presiza negatifivu, di ' ak iha problema ekonomi, sosial, no haleu mate.
Presiza positifivu nia seluk nia leet no aumenta tan ninia rikusoin ne ' ebé mak hun ba devisaun nasaun, fó oportunidade serbisu no negósiu dudu haleu negósiu negósiu-foun, no sira-nia esperansa iha kbiit atu husik hanoin comunidade/turisticu kona-ba bee-matan konservasaun forsa natureza baibain. Presiza positifivu ne ' e presiza hateten.
Ba ema seluk nia leet presiza negatifivu nia book OFDTN (erosi no vandalisme), no hamosu mahein sosial. Presiza negatifivu ne ' e presiza hetan glória no ho sira-nia leet atu hanesan kontinua fali hamutuk ho nia.
Sira-nia haka ' as promosaun presiza haka ' as aas ferik liu ona liuhusi instansaun fatin oioin média, área ka eskola.



                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               





Komentar